Veličanstveni hrvatski div Velebit

25.02.2015.

Velebit, najveličanstvenija hrvatska planina, poseban je i jedinstven po mnogim obilježjima. Ovaj glomazni masiv svojom pojavom privlači pozornost s koje god da ga se strane gleda, a njegova veličina i nesaglednjiva dužina izazivaju divljenje i poštovanje. No onome tko planinu promatra iz daleka, ostaju skriveni nenadmašni krajolici u vršnom dijelu Velebita, u kojem se nižu raznoliki vrhovi te brojne dulibe i kolci.
Velebit je planina jednostavnog oblika: sastoji se od dvije jasno ocrtane planine i širokog vršnog dijela. Padine obuhvaćaju veliku visinsku razliku, pogotovo ona južna, primorska, koja se od razine mora do najviših vrhova uzdiže čak 1700 metara te ostavlja dojam golemog, neprelaznog zida. Cijela planina povija se u blagome luku, prateći obalu u dužini od 145 kilometara.
Sjevernu granicu Velebita čini prijevoj Vratnik iza Senja, a južnu kanjon rijeke Zrmanje. Velebit se zbog svoje veličine i dužine dijeli na tri dijela: sjeverni, srednji i južni.
 
 

 
Sjeverni Velebit proteže se od Vratnika do prijevoja Veliki Alan, a prirodno bogatstvo oblika i krajolika posebno se ističe na području strogog prirodnog rezervata Rožanskih i Hajdučkih kukova, koji su, kao i velik dio sjevernog Velebita, dio Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Srednji Velebit najšumovitiji je dio planine, a obuhvaća područje između cesta Jablanac-Štirovača-Krasno (sjever) i Karlobag-Baške Oštarije-Gospić (jug). Sastoji se od tri usporedna niza vrhova među kojima su smještene slikovite doline. Posebno se ističu područje Dabarskih kukova te veliki kompleksi šuma crnogorice, kojima ovaj dio obiluje.
 
Na području južnog Velebita smjestili su se najviši vrhovi, koji se pružaju u dva usporedna niza, dok se među njima skrivaju krške doline koritastog oblika, velike ponikve i dolci, među kojima su najveći i najzanimljiviji Ramino i Šugarsko korito te Šugarska duliba, Jančarica, Oglavinovac i Javornik. Posebno zanimljiv dio južnog Velebita čine usječeni klanci Male i Velike Paklenice te krševiti predjeli Bojinca, Stapa te Tulovih Greda i Crnopca.
 
 

 
U južnom dijelu Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, što Velebit čini jedinim područjem u Hrvatskoj s dva nacionalna parka. Svijest o potrebi zaštite Velebita stara je gotovo cijelo stoljeće. Ovaj masivni div, iako iz daljine djeluje napobjedivo i neuništivo, prepun je bogatstava koja su itetako podložna uništenju, izumiranju ili istrebljenju te je stoga iznimno važno da se ona kao takva pokušaju adekvatno zaštiti i očuvati.
Paklenica i Štitovača su tako još davne 1928. godine proglašene nacionalnim parkom, no njegovo je područje obuhvaćalo samo najvrjednije šume. Unatoč tome, za prašume na području Štitovače bilo je kasno. Paklenica je trajno proglašena nacionalnim parkom 1949. godine, a samo par godina kasnije zabranjeno je držanje koza i njihova ispaša, što je utjecalo na obnovu biljnog plašta na sjevernoj strani Velebita.
 

 
Velebit je 1978. godine dobio i međunarodno priznanje, povelju UNESCO-a, kojom je planina uvrštena u međunarodne rezervate biosfere, a 1981. cijeli je Velebit proglašen parkom prirode te površinom od 2000 hektara obuhvaća najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj. Godine 1999. proširene su granice Nacionalnog parka Paklenica te je osnovan novi nacionalni park na sjevernom Velebitu. Spomenuta Štirovača i šume crnog bora oko Borova vrha imaju status šumskog rezervata; Visibaba i širi okoliš Velebitskog botaničkog vrta u statusu su botaničkog rezervata, a Cerovačke špilje zaštićene su kao geomorfološki spomenik prirode. Osim teritorijalne zaštite, zakonom su zaštićene i brojne biljne vrste (njih 20-ak), kao i neke životinje. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: Lukina jama - Trojama (1392 m) i Slovačka jama (1320 m).
 
 

 
Svi navedeni, mnogobrojni oblici zaštite daju jasnu sliku o raznovrsnosti prirodnih bogatstava Velebita. Velebit broji više od 2800 biljnih vrsta, među kojima čak 78 endema. Najpoznatija je velebitska degenija. Razvoj specifičnog i bogatog biljnog svijeta uvelike je uvjetovan spojem blage mediteranske klime u podnožju te oštrije kontinentalne klime u vršnom dijelu.
Iako danas na Velebitu gotovo nema stalnih ili povremenih stanovnika, na mnogim se mjestima mogu vidjeti ostatci pastirskih stanova, koji su zadovoljavali potrebe sezonskog ritma dolazaka i odlazaka stanovništva i stoke iz Primorja u planinu. Sa promjenom načina života nastambe su polako zapuštene, a nekadašnjim pašnjacima zavladale su šume i šikare. No, veličanstvenost Velebita nije zamrla poput života koji se nekad vodio na njegovim obroncima, već sjećanja većine njegovih posjetitelja žive dugo nakon odlaska s planine. Bogate velebitske šume, prostrane livade, stjenoviti vrhovi s kojih se pruža pogled na predivne krajolike, nepravilno rezbareni kukovi i ponikve među njima mogu se naći na drugim našim planinama, no nigdje to nije spojeno u tako skladnu i harmoničnu cjelinu kao na velikom Velebitu.

Fantasia Travel vodi vas na Velebit u rekreativno-planinarskom aranžmanu, tijekom koje ćemo proći najljepše dionice Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, hodajući dionicom slavne Premužićeve staze, od Alana do Zavižana. Zagrijavanje za Velebit napravit ćemo u jednoj od najljepših uvala na Jadranu, Zavratnici, kojom ćemo prošetati u jutarnjim satima.

Polazak je iz Rijeke, a program i termine možete potražiti na: http://www.fantasiatravel.hr/jednodnevni-izlet-zavratnica-premuziceva-staza.aspx

Izvor:
Opačić, Vid Jakša (ur.): Blaga Hrvatske: Neprocjenjiva prirodna i kulturna baština, Mozaik knjiga, Zagreb, 2013.

Komentari

Barbara

10.07.2015. 01:39

congratulations! Breathtaking view! I have two <a href="http://wauvleztvk.com">quntisoes</a> to all:1. Do you know any picture from opposite? Croatia from Italy?2. Where is the theoretical maximal visibility from Croatia? Apenins from Sv. Jure – 315km?(dwa pytania do wszystkich: 1. Znacie jakiś widok Chorwacji z Włoch? 2. Gdzie jest możliwy teoretycznie najdalszy widok z Chorwacji? Apeniny z gf3ry Św. Jerzego 315km?)

Broj komentara: 1

Prikazani od 1. do 1.

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*